Kako do naknade štete nakon elementarnih nepogoda

Pressek

Zbog obilnih padavine ulice u pojedinim delovima grada pretvorile su se u potoke. Jak vetar oborio je nekoliko stabala u Šumaricama, Velikom Parku… U naselju Bubanj stablo je palo na parkirana vozila i pričinilo veću materijalnu štetu. Krov balon sale Sportskog centra Viktorija u naselju Petrovac potpuno je uništen. Uništeni su i krovovi nekoliko kuća u selu Poskurice“, ovako su glasili prvi medijski izveštaji nakon što je krajem jula Kragujevac i okolinu zahvatilo nevreme tokom koga je za dva sata pao 51 litar kiše po metru kvadratnom..

Grad Kragujevac je već 1. avgusta uputio poziv građanima da prijave štetu. Međutim, oni koji su štetu pretrpeli na posletku su morali sami da se snađu, jer ni od grada ni od države nije stigao bilo kakav vid pomoći.

Kako do naknade štete nakon elementarnih nepogoda
Nevreme u Kragujevcu (foto: pressek.rs)

„Krivac“ za ovakvu situaciju je Zakon o obnovi nakon elementarne i druge nepogode koji je vrlo izričit. Elementarna i druga nepogoda je, u smislu ovog zakona, događaj uzrokovan dejstvom prirodnih sila ili ljudskom aktivnošću, koji prekida normalno odvijanje života u meri koja prevazilazi redovnu sposobnost pojedinca i lokalne zajednice da se oporave bez pomoći države i prouzrokuje materijalnu štetu koja je veća od 10% budžeta jedinice lokalne samouprave i koji je kao takav proglasila Vlada, navodi se u članu 5.

Ukoliko želimo da učestvujemo u državnom programu koji propisuje Vlada moraju se ispuniti određeni uslovi. Prvi uslov je da proglasite vanrednu situaciju i da visina štete bude 10 odsto budžeta. Na 9 milijardi, koliko iznosi budžet grada Kragujevca, šteta bi trebalo da bude 900 miliona. Ono što građani moraju da znaju da to nije naknada štete već novčana pomoć Republike Srbije. jer država nije ni dužna da izvrši nadoknadu štete, već se donosi akti koji se naziva Rešenje o ododeli novčane pomoći, objašnjava Dragoš Radovanović, načelnik Odeljenja za vanredne situacije i planiranje odbrane, dodajući da je visina štete nastale tokom julskog nevremena bila oko3,5 miliona.

Doduše, zakon kaže i da izuzetno, Vlada može proglasiti neki događaj za elementarnu i drugu nepogodu i odlučiti o državnoj pomoći i kada je prouzrokovana šteta manja od 10% budžeta jedinice lokalne samouprave kada za to postoje posebno opravdani razlozi, a na predlog Kancelarije.

Uslovi za dobijanje državne pomoći

Osim uslova iz člana 5 Zakona o obnovi nakon elementarne i druge nepogode, da bi ostvario pravo na pomoć iz državnog programa građanin Srbije mora da ispuni i sve ove uslove:

  1. da je šteta neposredna posledica elementarne i druge nepogode
  2. da je šteta prijavljena u skladu sa zakonom
  3. da je štetu pretrpelo lice: domaći državljanin, strani državljanin ili lice bez državljanstva koje ima odobrenje za privremeni boravak ili stalno nastanjivanje u RS
  4. da oštećena ili uništena stvar služi i neophodna je da zadovolji osnovne životne potrebe i kao takva je bila u svakodnevnoj ili redovnoj upotrebi;
  5. da je stvar čuvana sa pažnjom i na propisani način, kao i da su preduzete sve mere radi smanjenja rizika od elementarne i druge nepogode;
  6. da su ispunjeni drugi uslovi u skladu sa zakonom (da se radi o nepokretnoj ili pokretnoj stvari u svojini građana, da se stvar nalazi na teritoriji RS, da je izvršena verifikacija štete, da je programom obuhvaćena vrsta stvari).

Grad Kragujevac ranije je imao odluku po kojoj je isplaćivao pomoć iz lokalnog budžeta, ali je ona stavljena van snage.

Grad je do 2019. godine imao odluku kojom je građanima u vidu pomoći bilo isplaćivano 30 odsto od procenjene štete. Po nalogu revizora ta odluka je morala biti ukinuta i od tada mi nemamo nikakvu mogućnost da pomažemo pojedinačne slučajeve koji se mogu okarakterisati kao vanredni događaj, ne vanredna situacija, kaže Radovanović.

Šteta nakon poplave

Zakon, navodi Radovanović, ni na koji način ne tretira pojedinačne slučajeve.

Porodici Matić iz sela Ljubičevac kod Stragara izgorela je kuća krajem novembra. Jedinu mogućnost da ima pomogne koji je grad imao i iskoristio je pomoć preko Centra za socijalni rad i Crvenog krsta. Kuća Matića obnavlja se zahvaljujući ljudima dobre volje.

Preko Crvenog krsta i Centra za socijalni rad, pored novčane pomoći ponuđen je i smeštaj u jednom od gradskih stanova, ali porodica Matić nije želela da napusti svoje ognjište. Tamo gde mi ne možemo da pomognemo, a reč je o građevinskom materijalu, pomoći će deo privrednika koje smo kontaktirali i odziv je zaista dobar, rekao je nedavno gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić.

Ono u šta grad, po rečima Radovanovića, može jeste ulaganje u preventivu. Pored zemljotresa, najveći rizik koji preti Kragujevcu i okolini su bujični potoci. Ne računajući pandemiju korona virusa, u gradu na Lepenici poslednjih godina vanredna situacija je proglašavana upravo zbog poplava – 2017. i 2018. godine.

Kragujevačka kotlina je po svom sastavu vrlo specifična zbog velikog broja bujičnih potoka koji mogu da izazovu veću štetu tokom obilnih padavina. Zbog toga je nama težiša aktivnost preventiva, u smislu zaštite od poplava na vodotokovima. Godina 2014. bila reper kada su bile velike popolave. Tada se shvatlo da je potrebno stalno ulaganje u preventivu, u čišćenje u regulisanje bujičnih vodotokova kako bismo smanjili štetu. Od 2015. na ovamo između 8 i 15 miliona ulažemo svake godine u uređeneje vodotokava, priča Radovanović.

Dodaje da ulaganje jednog dinara u preventivu smanjuje trošak nastale štete za sedam dinara. Napominje takođe i da je jedini siguran način da se građani zaštite od troškava nastalih štetom usled elementarnih nepogoda osiguranje imovine.

autorka Marija Obrenović

Tekst je nastao u okviru projekta “Za redovno informisanje u vanrednim situacijama: Informacije pre svega” koji sprovodi udruženje Res Publika. Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovom tekstu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.